SIGURNOST HRANE JE, UZ ZAŠTITU ZDRAVLJA I OBITELJI, ZA POTROŠAČE U HRVATSKOJ NA PRVOM MJESTU PRIORITETA

Koliko god trgovci i proizvodjači hrane za potrošače željeli uvjeriti hrvatske građane da je hrana koju
nude na tržištu kvalitetna i sigurna, svakodnevne reakcije prema Europskom centru izvrsnosti
potrošača već godinama to su relativizirale.
Zato je to pitanje uvršteno i u višemjesečno ovogodišnje istraživanje pod nazivom “10 tema koje su
najvažnije za potrošače u Hrvatskoj”.
Istraživanje od 15. ožujka ( Svjetskog dana potrošača ) do 13. srpnja 2021. kroz svoje komunikacijske
kanale i osobno anketiranje u najvećim hrvatskim gradovima (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Velika
Gorica, Pula, Varaždin, Zadar i Slavonski Brod) proveo je Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP)
iz Zagreba, kao nevladina organizacija za zaštitu potrošača.
Ukupno je u tom hrvatskom istraživanju sudjelovalo 5.465 osoba.
Konačni rezultat je na površinu izbacio temu sigurnosti hrane za potrošače kao najvažniju temu. Druga
tema je zaštita zdravlja i obitelji. Slijede označavanje (deklariranje) proizvoda i jamstveni rokovi,
domaća proizvodnja, ovrhe i krediti, kupovanje putem interneta, zatim sljedivost proizvoda, komunalne
usluge, energija i ekologija, telekomunikacijske usluge i promet, odnosno prometna infrastruktura.
Kroz svoje komentare u svezi hrane potrošači su u Hrvatskoj isticali da se ne osjećaju ni dovoljno
sigurno ni dovoljno informirani i educirani kada je riječ o zaštiti njihovih prava kao potrošača hrane koju
svakodnevno koriste.
“To sada potvrđuju i stavovi iz istraživanja koje smo provodili vrlo transparetno i na dulji rok,” kaže
Dejan Katić, član Upravnog odbora ECIP-a i nastavlja: “U tom smo istraživanju, na žalost, saznali da
je i povjerenje u tijela javne vlasti koja trebaju štititi interese potrošača u Hrvatskoj je vrlo nisko.”
“Uz sigurnost hrane za potrošače je i Informiranost o sljedivosti hrane također još mala”, ističe Josip
Kelemen, predsjednik ECIP-a, te tvrdi da je problematičan i odnos trgovaca prema potrošačima kada
recimo na razna tzv. sniženja stavljaju voće i povrće vrlo upitne kvalitete, meso i mesne prerađevine
sa skorim istekom roka trajanja, mlinsko-pekarske proizvode sa sastojcima koji su onečišćeni raznim
kemijskim tvarima i pesticidima, mlijeko i mliječni proizvodi iz trećih zemalja i drugo.
Jedno sa sličnom tematikom je istraživanje, ali pod nazivom “Što vam je najvažnije kad kupujete
hranu?” tijekom prosinca 2020. provela i Europska komisija.
I Europljanima je tako, uz okus hrane (45%), najvažniji čimbenik kod odabira hrane – sigurnost hrane
(42%).
Iako se to po medijima ne bi reklo, potrošači su i u EU i Hrvatskoj više zabrinuti za sigurnost hrane
nego za okolišna pitanja.
To dodatno potvrđuje i istraživanje DNV GL, neovisne norveške grupacije za osiguranja i upravljanje
rizicima. Na uzorku od 4.500 anketiranih potrošača diljem svijeta sigurnost hrane (55 % ispitanika) i
zdravstvene teme (53 %) smatraju se važnijima od širih vanjskih čimbenika kao što su okoliš (38 %) i
socijalni aspekti (35 %). Pitanja, kao što su okoliš i socijalni aspekti, izuzevši otpad i recikliranje, od
manjeg su interesa kada potrošači odlučuju što će kupiti.
Dok postoje neke geografske razlike, na koje utječu i lokalna legislativa, kontekst ili nedavni skandali,
čini se da manji interes polučuju teme kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova (10%), ljudska
prava (13%) i prava životinja (16%), a koje su kao teme i te kako zastupljene u medijima.
Zato ECIP i objavljuje ovo službeno priopćenje u svezi istraživanja i rezultata koji su prikupljeni kroz
komunikacijske kanale i osobno anketiranje potrošača diljem Hrvatske kako bi naša javnost bila
upoznata s problemima na hrvatskom i europskom tržištu.
To prije jer znamo da po svome sadržaju sigurnost hrane dijelom pripada raznim europskim politikama
– zaštite potrošača, zdravlja i okoliša te poljoprivrednoj politici. Sigurnost hrane se zbog svoje važnosti
profilirala i kao zasebno područje interesa i regulative europskih institucija i država članica EU-a, što
znači da je pod stalnim povećalom više nego osjetljive javnosti. Kako u EU tako u Hrvatskoj.
“Da ne bi ispalo kako je sve samo negativno u Hrvatskoj, kao pozitivan primjer informiranja potrošača,
u istraživanju ECIP-a, istaknuta je aplikacija HRana gdje se objavljuju brojne informacije o ugrozama
koje se javljaju na hrvatskom i europskom tržištu hrane za potrošače,” istaknuo je na kraju Kelemen i
dodao: “To nas sve skupa, kako tijela javne vlasti i medije tako i organizacije za zaštitu potrošača,
obvezuje na snažnije djelovanje na tržištu hranom. Posebice u otkrivanju i sankcioniranju prekršitelja
propisa o hrani za potrošače. Bez obzira da li se radi o proizvodnji, distribuciji ili prodaji hrane”.
Jer, u konačnici, svi smo mi potrošači koji žele jesti i piti kvalitetnu i sigurnu hranu. Te vjerovati onom
što je na deklaracijama napisano.

Pripremio:
Ured za odnose s javnošću
Europskog centra izvrsnosti potrošača
U Zagrebu, 1.8.2021.