dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH)

Potrošači moraju biti točno, jasno i nedvosmisleno informirani o hrani koja se stavlja na tržište!

Republika Hrvatska putem HAPIH-a zauzima značajno mjesto u području sigurnosti potrošača hrane u Europskoj Uniji

Među temama koje su novinari naše redakcije “Halo, inspektore” u prošle dvije godine, po zahtjevima potrošača, najviše obrađivali, uz zaštitu zdravlja i obitelji, internetskog poslovanja i sljedivosti odnosno označavanja proizvoda, su pitanja sigurnosti i kvalitete hrane za potrošače.

Zato razgovor s predstavnicom Republike Hrvatske u Savjetodavnom vijeću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i ravnateljicom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dr.sc. Darjom Sokolić, dolazi u pravom trenutku i vremenu kada su hrvatski potrošači očito postali vrlo osjetljivi na sigurnost i kvalitetu hrane koja im je dostupna na domaćem tržištu. Ne samo zbog pandemije uzrokovane korona virusom i promjena na tržištu hrane, već i zbog činjenice da raste osvještenost potrošača glede njihovih prava na siguran i kvalitetan proizvod, zaštite ljudskog zdravlja, dostupnih im proizvoda u vrijeme pandemije te dobavnih pravaca koji su se znatno promijenili u posljednjih nekoliko godina. Posebice prošle (ne ponovila se – prim.ur.) 2020. godine.

Evo što nam je odgovorila ravnateljica HAPIH-a.

Koliko je bitno da su potrošači informirani i educirani o hrani koju kupuju, prerađuju ili konzumiraju?

Informiranje potrošača o hrani koju koriste za neposrednu konzumaciju (bilo da se radi o zapakiranoj ili pretpakiranoj hrani) iznimno je važan oblik komunikacije između subjekata u poslovanju s hranom i potrošača. Potrošači moraju biti točno, jasno i nedvosmisleno informirani o hrani koja se stavlja na tržište, kako bi na taj način imali mogućnost izbora hrane koju će kupiti i konzumirati.

Vrlo je bitno da pravilnim označavanjem hrane potrošač dobije točnu i potpunu informaciju o proizvodu, posebice glede njegova sastava, količine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje, karakteristika hrane, prirode, identiteta i svojstava hrane. S obzirom na to da na izbor potrošača, osim njegovih prehrambenih, ekonomskih, socijalnih i etičkih navika, uvelike utječu i zdravstvene okolnosti (npr. alergije, intolerancije na određenu hranu) točno i potpuno informiranje je od izuzetne važnosti. Stoga je za krajnjeg potrošača važno da hrana bude sigurna za ljudsku uporabu i da bude propisno označena.

BITAN ROK VALJANOSTI HRANE

Na važnost informiranosti potrošača o hrani koju kupuju ukazuju različita istraživanja. Rezultati istraživanja Eurobarometra vezano za sigurnost opskrbe hranom, sigurnost i kvalitetu hrane, provedeno 2019. godine ukazuje kako, iako 81 % ispitanika smatra važnim da njihova hrana nosi oznaku koja jamči kvalitetu, informiranost o EU-ovim oznakama kvalitete i dalje je relativno niska, oko 14 – 20 %.

Također, rok trajanja hrane jedna je od značajnih informacija o hrani, koja, između ostalog, potrošačima predstavlja indikator za pravilnu i sigurnu konzumaciju hrane.

Međutim, da bi navedeni podatak „prenio pravu poruku“ mora biti ispravno označen na hrani od strane proizvođača, a potrošači ga moraju razumjeti. Brojna domaća i europska istraživanja ukazuju da veći broj ispitanika ne razumije u potpunosti razliku između navođenja roka trajanja izrazima „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“, stoga ih je potrebno kontinuirano educirati kako nerazumijevanje i nerazlikovanje značenja navedenih izraza za navođenje roka trajanja na hrani, ne bi dovelo do povećanja rizika od konzumacije nesigurne hrane kao i nepotrebnog bacanja hrane. U kontekstu doniranja hrane u odnosu na rokove trajanja HAPIH je 2019. godine izradio „Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja“.

Također provedena je i kampanja u sklopu kojeg je izrađen i spot za opću populaciju, a kako bi građanima približili razlikovanje rokova trajanja.

Spot je preveden i na engleski jezik te bio prikazan kao primjer dobre prakse na stranici Europske agencije za sigurnost hrane EU & MY FOOD

Imajući na umu i kako do najvećeg broja kontaminacija dolazi upravo u domovima potrošača, današnji Centar za sigurnost hrane HAPIH-a zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede napravio je kampanju, u okviru koje je napravljen i emitiran spot naziva „4O“ :

Informiranje potrošača regulirano je Zakonom o informiranju potrošača o hrani.

Kako vidite ulogu udruga za zaštitu potrošača po pitanju sigurnosti i kvalitete hrane?

Udruge za zaštitu potrošača djeluju sa svrhom zaštite prava potrošača temeljem Zakona o zaštiti potrošača, kao i temeljem drugih zakona i propisa koji su specifični za određeno područje interesa. U pitanjima sigurnosti i kvalitete hrane to su Zakon o hrani, kao i Zakon o informiranju potrošača ( op. ur. – NN 56/13; 14/14; 56/16; 32/19). Potrošačke organizacije partneri su u pitanjima provođenja politike sigurnosti hrane, i njihova uloga je od iznimnog značaja, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Iako svaka od ovih organizacija zagovara sigurnost hrane na određeni način, primjerice, dobivanjem informacija kroz znanost i istraživanje, fokusiranjem na prikazivanje utjecaja bolesti koje se prenose hranom, obrazovanjem potrošača, bitno je istaknuti da sve rade na ostvarivanju istog cilja, a to je konačni doprinos zaštiti interesa potrošača.

Svojim javnim naporima i djelovanjem, udruge za zaštitu za zaštitu potrošača važan su dionik u području sigurnosti i kvalitete hrane te nerijetko nastoje usmjeriti pozornost javnosti na rizike u području sigurnosti hrane i regulatorne nedostatke koji mogu dovesti do neželjenih posljedica za potrošače. U tom smislu, zalažu se za zaštitu potrošača u pogledu kontaminacija hrane, kao što su bakterije koje uzrokuju bolesti, ili kemijske tvari i drugi izvori opasnosti koji ne pripadaju hrani, kao i u pitanjima označavanja hrane ili dvostrukih mjerila u pogledu kvalitete hrane.

VAŽNA ULOGA UDRUGA

Uzimajući u obzir navedeno, uloga udruga za zaštitu potrošača neizmjerno je važna i iznimno vrijedan korektivni faktor u području sigurnosti i kvalitete hrane.

Ono što je također nužno posebno istaknuti je kako je razina povjerenja u udruge za zaštitu potrošača iznimno velika. Po već spomenutom Eurobarometar istraživanju iz 2019. godine (OVDJE pogledajte), građani imaju iznimno visoko povjerenje u udruge potrošača, ako govorimo o pitanjima vezanim za rizike iz hrane, gdje im se, uz znanstvenike, diljem Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj vjeruje najviše od svih dionika.

Na koji se način HAPIH radi procjenu rizika hrane?

Procjena rizika porijeklom iz hrane je specijalizirano područje primijenjene znanosti koje uključuje pregled relevantnih znanstvenih podataka i studija te korištenje specijaliziranih metodologija radi procjene rizika povezanih s određenim opasnostima koje se mogu nalaziti u hrani i hrani za životinje.

Procjena rizika sastoji se od četiri koraka: identifikacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izloženosti i karakterizacije rizika.

KORACI ZA PROCJENU RIZIKA

U prvom koraku – identifikaciji opasnosti, procjenitelj rizika odgovara na pitanje što može naštetiti te se stoga identificiraju biološke opasnosti (kao što su bakterije, virusi, gljivice i plijesni), kemijske opasnosti (kao što su ostaci pesticida i veterinarskih lijekova) ili fizikalne opasnosti (staklo, metal, drvo i slično) prisutne u hrani.

U drugom koraku – karakterizaciji opasnosti, procjenitelj rizika utvrđuje informacije o tome kakve učinke mogu uzrokovati određene opasnosti. Opasnosti iz hrane mogu imati različite učinke na zdravlje, od gastrointestinalnih smetnji do pojave genotoksičnih i kancerogenih učinaka. U rijetkim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Znanstvenici proučavaju osobitosti tih učinaka na zdravlje potrošača, a te informacije koriste procjenitelji u daljnjim koracima procjene rizika.

U trećem koraku – procjeni izloženosti, procjenitelj rizika procjenjuje tko ili što je izloženo opasnosti i kvalitativno i/ili kvantitativno određuje unos te opasnosti putem hrane (kao i izloženosti iz drugih izvora ako su relevantni). Pri tome se mora utvrditi u kojoj je količini određena opasnost prisutna u hrani te količina hrane koju konzumiraju potrošači različitih dobnih skupina. U tu svrhu koriste se podaci o koncentraciji određene opasnosti u hrani i podaci o prehrambenim navikama kako bi se izračunala izloženost. Centar za sigurnost hrane HAPIH-a proveo je nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije Republike Hrvatske u razdoblju 2011-2012 godine, čije rezultate koristi za procjenu izloženosti.

Završni korak procjene rizika – karakterizacija rizika, daje odgovor na pitanje hoće li opasnost iz hrane imati štetan utjecaj na određenu skupinu potrošača. Procjenitelji rizika donose zaključke o razini rizika uspoređujući izloženost s postavljenim toksikološkim granicama. Ako je izloženost iznad preporučenih sigurnih razina, može postojati rizik od štetnog utjecaja na zdravlje za sve potrošače ili za pojedine skupine unutar populacije.

Putem aplikacije HRana i europskim Brzi sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (The Rapid Alert System for Food and Feed – RASFF) je na raspolaganju javnosti. Kako ocjenjujete dosadašnji rad tog sustava i aplikacije ? Koliko HAPIH-u to pomaže u radu, transparentnosti i odnosima s javnošću i potrošačima?

Aplikacija HRana je mobilna aplikacija koja je nastala na inicijativu Ministarstva poljoprivrede s namjerom da potrošačima u realnom vremenu približi informacije o hrani koja se u okviru RASFF sustava povlači i/ili opoziva s tržišta u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kao jedna od kontakt točaka unutar HR RASFF sustava, aktivno je sudjelovala u izradi ove aplikacije, te ju podržava od samog početka.

Prije stavljanja ove aplikacije na korištenje u svibnju 2020. godine HAPIH je već dulji niz godina na zahtjev Ministarstva poljoprivrede ažurno objavljivao podatke o povlačenju i/ili opozivu hrane i hrane za životinje na svojoj web stranici te je je istovremeno o tome obavještavao i medije.

APLIKACIJA HRana KOREKTIV ZA POTROŠAČE

Uvođenjem mobilne aplikacije HRana u sustav informiranja javnosti značajno se doprinijelo informiranju potrošača, koji su u mogućnosti u najkraćem vremenu imati informaciji o povlačenju i/ili opozivu sporne hrane, neovisno o tome jesu li slušali dnevne informativne emisije ili su odlučili pogledati na web stranicu HAPIH-a. U tom kontekstu podignuta je razina transparentnosti i povjerenja građana u cijeli sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj.

Osim toga, u aplikaciji se mogu vidjeti i obavijesti koje dolaze u RASFF sustav iz ostalih država, za hranu koja se ne mora nalaziti na tržištu Republike Hrvatske. Na taj način građani Republike Hrvatske imaju informaciju o nesigurnoj hrani i u slučaju putovanja izvan Republike Hrvatske, te mogu dobiti dojam, ako uspoređuju sustave pojedinih država članica Europske unije s našim sustavom, o učestalosti utvrđivanja nepravilnosti vezanih za hranu i u drugim državama.

Aplikacija HRana unaprijedila je rad tijela nadležnih za sigurnost hrane u području RASFF-a, ali i u širem kontekstu. Podigla je razinu transparentnosti sustava sigurnosti hrane, unaprijedila obavještavanje o riziku i povjerenje u cijeli sustav sigurnosti hrane, o čemu svakako svjedoči vrlo velik broj preuzimanja na mobilne telefone.

Molimo komentar suradnje Centra za sigurnost hrane (CSH) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u prošlom razdoblju te koliko smo mi, kao Hrvatska, doprinijeli sigurnosti potrošača hrane u EU?

Europski sustav sigurnosti hrane osmišljen je tako da odvaja procjenu rizika od upravljanja rizikom, a uloga Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) je pružanje nezavisnih znanstvenih savjeta i smjernica Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i zemljama članicama.

NACIONALNA KONTAKTNA TOČKA

U svrhu učinkovitog funkcioniranja europskog sustava sigurnosti hrane, EFSA-i je od samog osnutka izuzetno važna suradnja sa srodnim institucijama i partnerima u zemljama članicama i šire te potpora nacionalnih tijela iz područja sigurnosti hrane i procjene rizika. Zemlje članice dostavljaju EFSA-i svoje nacionalne planove rada, prioritete u procjeni rizika, različite podatke i aktivnosti vezane za sigurnost hrane, a EFSA s druge strane osigurava planove i sredstva za dodatne zajedničke programe, učinkovitu razmjenu informacija, znanja i osoblja unutar i izvan granica EU.

Sukladno odrednicama Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, HAPIH je nacionalna kontaktna točka (FP) EFSA-e te osigurava razmjenu informacija između EFSA-e i nacionalnih dionika.

Izvrsna suradnja s EFSA-om datira još od 2006. od kada je, pa sve do 2012. bila uključena u IPA pretpristupni program financiranog od strane Europske komisije pod nazivom „Pripremne radnje za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u radu EFSA-e“ koji je provodila sama EFSA. Cilj programa je bio pripremiti institucije za sigurnost hrane u Republici Hrvatskoj za buduće sudjelovanje u EFSA-inim tijelima, prenijeti znanja iz područja koja obuhvaća EFSA, pružiti potporu aktivnostima koje se provode na nacionalnoj razini u pogledu procjene rizika, te razviti komunikaciju i sustave razmjene informacija.

Od samog početka ovog programa predstavnicima svih nadležnih institucija za sigurnost hrane Republike Hrvatske u svojstvu promatrača omogućeno je sudjelovanje na nizu edukacija, sastanaka različitih znanstvenih tijela EFSA-e kao i EFSA-inog Savjetodavnog vijeća.

S obzirom da sam ispred RH članica u Savjetodavnom vijeću EFSA-u, svojim iskustvom pokušavam pridonijeti kvaliteti rada EFSA-e. Posebice je to vidljivo u segmentima vezanim za harmonizaciju postojećih podatkovnih modela na razini Europske unije, kojom se želi ostvariti značajniji pomaci u prikupljanju podataka država članica Europske unije, kako bi se omogućila komparabilnost prikupljenih podataka koje će kasnije EFSA i države članice koristiti za procjenu rizika.

Uspješna suradnja u pretpristupnom periodu potvrđena je sudjelovanjem izvršne direktorice EFSA-e, Catherine Geslain-Lanéelle, na konferenciji „Analiza rizika u području sigurnosti hrane“ povodom obilježavanja petogodišnjice Hrvatske agencije za hranu (HAH), održanoj 2010. godine u Osijeku, što je predstavljao i njen prvi službeni posjet u zemlju nečlanicu Europske unije.

Hrvatska agencija za hranu imenovana je 2009. godine kao FP za Hrvatsku u svojstvu promatrača, a ulaskom u Europsku Uniju, 2013. godine, postaje punopravna članica mreže.

Izvršni direktor EFSA-e dr. sc. Bernhard Url, svojim posjetom 2015. uveličao je održavanje 1. hrvatske konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane u Osijeku.

Ulogu EFSA FP od 1. siječnja 2019. preuzima Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a kontakt se nalazi u Centru za sigurnost hrane (CSH).

EFSA-ina FP mreža sastoji se od članova iz 27 zemalja članica EU, Norveške i Islanda te promatrača iz Švicarske i država kandidatkinja za pristupanje EU. Članovi FP mreže predstavljaju „EFSA-ine ambasadore“ te poveznicu između EFSA-e i nacionalnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, istraživačkih instituta, zavoda, akademske zajednice i ostalih dionika.

Nacionalni FP značajno doprinosi unaprjeđenju znanstvene suradnje i povezivanja naše zemlje i EFSA-e kroz različite aktivnosti; sudjelovanje u redovnoj razmjeni znanstvenih, stručnih i tehničkih informacija, omogućavanju razmjene stručnjaka, savjetovanju o mogućnostima suradnje i znanstvenim projektima, promoviranju edukacija u području procjene rizika, podizanju vidljivosti EFSA-inog znanstvenog rada, posebno u okvirima tzv. European Risk Assessment Agenda (EU-RAA), pružanju podrške imenovanom nacionalnom članu Savjetodavno vijeća EFSA-e u implementaciji različitih aktivnosti.

Ključna aktivnosti znanstvene suradnje zemalja članica s EFSA-om je izraditi prioritetne planove procjene rizika u smjeru rješavanja zajedničkih dugoročnih potreba i postupaka na razini EU. Da bi se to ostvarilo sve zemlje članice pa tako i RH redovito dostavljaju EFSA-i nacionalne planove rada koji uključuju procjenu rizika, ali i ostale aktivnosti vezane za sigurnost hrane. EFSA nudi planove za dodatne zajedničke programe putem financiranja različitih projekata.

Do sada su završena tri projekta financirana od strane EFSA-e:

Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije u RH 2011-2012,
Pilot projekt implementacije SSD2 u okviru elektroničkog prijenosa standardiziranog prikupljanja analitičkih podataka u EFSA-u,
Implementacija i testiranje elektroničke prijave podataka o zoonozama, antimikrobnoj rezistenciji i pojavi bolesti uzrokovanih hranom u XML, EXCEL i CSV formatu.

U tijeku su dva projekta financirana od strane EFSA-e:

Nacionalno istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i male djece 2017-2021,
Nacionalno istraživanje prehrambenih navika adolescenata i odrasle populacije.

PRIJENOS ZNANJA ZA REGIJU

HAPIH također omogućava prijavu kompetentnih nacionalnih institucija u Mrežu organizacija koje djeluju u okviru djelokruga Europske agencije za sigurnost hrane (tzv. organizacije iz članka 36. Uredbe 178/2002), čime im omogućuje korištenje financijskih potpora vezano za obavljanje različitih stručnih i znanstvenih poslova temeljem javnih poziva i natječaja objavljenih od strane EFSA-e.

HAPIH na godišnjoj razini u EFSA-u prijavljuje podatke o službenim kontrolama i monitoringu hrane i hrane za životinje, zoonozama, antimikrobnoj rezistenciji i epidemijama uzrokovanim hranom, koje uz prijavljene podatke o prehrambenim navikama EFSA koristi u svrhu procjene rizika i izrade različitih znanstvenih mišljenja, koje su osnova za donošenje odluka o upravljanju rizicima.

Djelatnici HAPIH-a, ali i ostalih institucija relevantnih za sigurnost hrane s iskustvom u području djelovanja pojedine mreže, imenovani su i redovito sudjeluju u radu EFSA-inih Znanstvenih mreža.

Cilj mreža je poticati znanstvenu suradnju u različitim područjima EFSA-inog djelovanja putem koordinacije aktivnosti, razmjenu informacija, razvoj i provođenje zajedničkih projekata, te razmjenu stručnosti i najbolje prakse.

S obzirom na izvrsna iskustva u pretpristupnom periodu HAPIH pruža EFSA-i veliku potporu i u prenošenju znanja pretpristupnim zemljama i zemljama kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. Djelatnici HAPIH-a su, kao predstavnici EFSA, pomagale pretpristupnim zemljama i zemljama kandidatkinjama u uspostavi njihovih nacionalnih sustava sigurnosti hrane, držali su brojne edukacije te ostvarivali različite oblike suradnje u području procjene rizika, prikupljanja i obrade podataka o prehrambenim navikama, zoonozama, antimikrobnoj rezistenciji, epidemijama uzrokovanim harnom i drugo.

HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane organizirao je prošle godine (2020.) u suradnji s EFSA-om i prvu u nizu edukacija pod nazivom „Jesenska škola: „Istraživanje praktične primjene procjene rizika u području sigurnosti hrane“. Škola je održana u Osijeku za 20 sudionika iz pretpristupnih zemlja i zemlja kandidatkinja. Stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centra za sigurnost hrane, tijekom pet dana sudionicima su pružili teorijsko znanje, uz naglasak na praktične zadatke i primjere vezane za prikupljanje podataka o prehrambenim navikama, kontaminantima u hrani, mikrobiološkoj i kemijskoj procjeni rizika, GMO i komunikaciji o riziku.

U Sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje HAPIH je Kontakt točka za procjenu rizika koja upravitelju rizikom – Nacionalnoj kontakt točki, dostavlja dokumente koji služe za donošenje odluka o upravljanju rizikom, ne samo na nacionalnoj nego i na razini Europske unije.

Na taj način HAPIH štiti podjednako i građane Republike Hrvatske i Europske unije.

Uzimajući u obzir navedene aktivnosti, ali i mnoge druge, vidljivo je kako je suradnja CSH i EFSA vrlo intenzivna i plodonosna te kako Republika Hrvatska putem HAPIH-a zauzima značajno mjesto u području sigurnosti potrošača hrane u Europskoj Uniji.

Što Vas, kao potrošača, osobno iritira ili smeta, a što Vam se čini dobrim na hrvatskom tržištu?

Kao pozitivna posljedica ove strašne pandemije koja nas je pogodila, vjerujem da je ipak činjenica da smo se svi, kao potrošači, više okrenuli kvaliteti i preferiramo domaće proizvode. To potvrđuju i sva relevantna istraživanja. Ono što me rastužuje je što sam sigurna da hrvatski potrošač zna prepoznati kvalitetan proizvod, ali da je nerijetko cijena ta koja je presudna pri njegovom izboru. Istraživanje Eurobarometra iz 2019. godine tako pokazuje da čak 63% hrvatskih ispitanika navodi kako im je cijena važan čimbenik prilikom kupnje prehrambenih proizvoda.