Potrošači imaju pravo na kvalitetan, siguran i ispravan proizvod

Naše ankete su glas javnosti, njihovih stavova, mišljenja i prava

Digitalno informiranje, povezivanje i educiranje potrošača, trgovaca, proizvođača, državnih institucija

Naš najsnažniji komunikacijski dnevni kanal i najbolja potrošačka platforma

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija

ALTERNATIVNA GORIVA 2030.

Energetska transformacija koju zahtijevaju i EU i UN ima niz političkih poluga, uključujući mjere koje smanjuju potrošnju i proizvodnju fosilnih goriva, ograničenja novih dozvola za vađenje i korištenje fosilnih energenata, promjenu zakonodavstva, svijesti građana…

S druge strane, zemlje na Balkanskom poluotoku i dalje imaju veliku ovisnost o fosilnim gorivima kako u ekonomiji i svakodnevnom životu, tako i u državnoj blagajni. Zato im za dekarbonizaciju treba financijska i tehnološka pomoć za razvoj novih niskougljičnih industrija, potpora za diverzifikaciju gospodarstava na upravljan način – uključujući – i za dekarbonizaciju kako bi smanjili vlastito oslanjanje na fosilna goriva.

Međutim, krucijalno je pitanje da li se energetskom tranzicijom na Zapadnom Balkanu može uopće pošteno – upravljati. Ostaje dosta dvojbi i oko toga je li uopće moguće dovoljno proširiti tzv. tehnologije negativnih emisije na vrijeme. Posebice na Zapadnom Balkanu.

Što uraditi s preostalim (mnogim nedavno obnovljenim) termoelektranama na ugalj koje su i dalje glavni generatori zagađenja zraka u brojnim velikim gradovima Zapadnog Balkana, a onda u konačnici i cijele regije? Kakva je uloga elektrana koje i dalje idu na mazut, a kakva onih na prirodni plin?

EU je rekla da je prirodni plin i dalje zeleno gorivo, baš kao i LPG (TNG, UNP). Koliko ti energenti mogu pomoći u energetskoj tranziciji pojedinih zemalja, posebice ako promatramo kroz prizmu fiskalne politike i emisijama štetnih plinova?

Ako je H2 (vodik) budućnost, da li je na putu prema niskougljičnom društvu prihvatljiv tzv. sivi, odnosno plavi ili „igru igra“ samo – zeleni H2?

Koliko postojeći nacionalni propisi uopće prate stvarno stanje u društvu i ekonomiji, a koliko su oni često samo plod želja i (ne)obvezujućih zahtjeva EU?

Kakva je situacija s tržištem fosilnim gorivima u zemljama poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova… a kakva je u državama koje su članice EU – Hrvatskoj i Sloveniji? Što se događa s elektrifikacijom transporta i industrije? Koliko i da li promjene koje se događaju na energetskom tržištu Zapadnog Balkana utječu na proces dekarbonizacije, tko to uopće može platiti i pratiti?

Koje su to nove tehnologije koje doprinose dekarbonizaciji društva, posebice transporta?

Kakvo je uopće tržište fosilnim gorivama u zemljama Zapadnog Balkana? Imaju li budućnost ili je ovo zenit poslovanja naftnih i plinskih kompanija nakon kojeg slijedi pad potrošnje?

Jesu li i koliko najnovija poskupljenja električne energije, prirodnog i ukapljenog naftnog i zemnog plina na tržištima vratile opet u igru drvo, ugalj, mazut kao jeftinija goriva?

Koliko se zbog postojećih termoelektrana na ugalj i dalje zagađuje zrak ne samo Balkana već i Srednje, odnosno Jugo-istočne Evrope? Kakve su posljedice na zdravlje ljudi i okoliš?

Sve su to i još brojna pitanja koja će se obrađivati na Konferenciji Zapadnog Balkana o budućnosti fosilnih goriva & dekarbonizaciji društva koja će se održati od 17. – 19. 5. 2022. u hotelu Holiday u Sarajevu.

Pridružite se vrhunskim managerima iz energetskog sektora, posebice iz naftne i plinske industrije, znanstvenicima iz područja geologije, rudarstva, energetike, transporta, zaštite okoliša, zatim političarima, predstavnicima državnih institucija iz zemalja Zapadnog Balkana, klimatolozima, novinarima i diplomatskom koru.

Budite informirani o situaciji na Zapadnom Balkanu. Upoznajte poslovne poslovne partnere sa svojim proizvodima i uslugama. Prikažite nove, inovativne tehnologije.

SAD i Rusija koriste polovicu svjetskog ugljena, ali će morati ostaviti čak 97 % u zemlji. Australija, koja se nedavno obvezala da će nastaviti s proizvodnjom i izvozom ugljena i nakon 2030. godine, trebala bi 95 % svojih rezervi držati pod zemljom. Države koje proizvode naftu na Bliskom istoku ne smiju vaditi oko dvije trećine svojih rezervi, dok se većina kanadskog katranskog pijeska ne smije spaljivati, zajedno sa svim fosilnim gorivom zakopanim ispod Arktika.

Fosilna goriva kao što su ugljen, nafta i prirodni plin izvor su nešto više od 80% svjetske energije. Njihovo spaljivanje čini 89 % ljudske emisije CO₂ . Kako bi spriječila katastrofalno zagrijavanje, globalna zajednica mora brzo smanjiti količinu tih goriva koju izdvaja i sagorijeva.

Kako bismo zadržali globalno zagrijavanje na 1,5°C, gotovo 60 % globalnih rezervi nafte i fosilnog plina morat će ostati u zemlji 2050. Gotovo sav svjetski ugljen – 90 % – morat će biti pošteđen od tvorničke i elektro peći. Prema nekim analizama globalna proizvodnja nafte i plina mora odmah dosegnuti vrhunac i pasti za 3% svake godine do sredine stoljeća, a istovremeno svuda -rastu… I što sada?

Dobro došli u Mostar! Dobro došli u hotel Buna!