MEĐUNARODNA KONFERENCIJA JADRANSKO – JONSKE REGIJE 2021.
BUDUĆNOST PLINOVITIH GORIVA
Pozivamo Vas na Međunarodnu konferenciju o budućnosti LPG, CNG, LNG i H2 2031. godine u hotelu Malin, u Malinskoj na Krku od 15. – 16. 12. 2021. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika uživo je ograničen pa Vas molimo da se registrirate u odgovarajućem vremenu i time si osigurate svoje mjesto u konferencijskoj dvorani. Za sve one koji iz nekog razloga neće moći prisustvovati uživo osigurali smo i online mogućnost praćenja, izuzev posjete LNG terminalu koji se odvija uživo.
Zašto konferencija o budućnosti LPG, CNG, LNG i H2?
Objavom studije logističkog Europskog udruženjaTransport & Enviroment (transport i okoliš) iz Brisela, prema kojoj, za razliku od H2 (vodika), LPG, CNG i LNG nisu ekološki prihvatljiva goriva i pod sve jačim pritiskom lobista za električna vozila, nastala je tijekom prošle godine prava konsternacija među spomenutim “spornim” grupacijama. Na primjer, u Hrvatskoj je novim Zakonom o popularizaciji čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu s propisanih najviše 50 CO2 g/km i stvarnim emisijama onečišćujućih tvari tijekom vožnje ispod 80 % promjenjivih ograničenja do 31.12.2025. godine, praktički dovela u pitanje cijeli plinski sektor u budućem transportu.
Kada je riječ o LNG, tada je situacija još čudnija: IKEA, Lidl, San Pellegrino i druge velike i poznate trgovačke marke inzistiraju na kamionskom prijevozu koji koristi CNG ili LNG; Njemačka teške kamione na LNG i CNG oslobađa cestarina, Barcelona povećava svoje LNG kapacitete, ENAGAS od EU dobiva preko Connecting Europe Facility programa 9 milijuna € za izgradnju potporne infrastrukture za razvoj LNG tržišta kao pomorskog goriva. Shell želi dekarbonizirati svoju flotu LNG-om, pa se trenutno za Royal Dutch Shell gradi čak 10 novih tankera s motorima na LNG, a do kraja ove godine želi imati novih 14 brodova na LNG. S tim, da Shell procjenjuje da će globalna potražnja, sa sadašnjih 360 milijuna tona u 2020, do 2040. narasti na 700 milijuna tona LNG-a.
Francuska će ove godine imati čak 30 % veći broj isporuka LNG-a u odnosu na prošlu godinu; na Krku je s radom počeo dugoočekivani LNG terminal koji je financiran sredstvima EU i postaje pravi energetski HUB jugoistočne Europe; u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama Jugoistočne Europe se otvaraju LNG punionice; Gazprom je u luci Dragon Wales isporučio prvu količinu ugljično neutralnog LNG-a za tržište Velike Britanije, a uskoro to će činiti i za druge europske LNG terminale itd.
A onda dolaze odluke iz EU i vlada pojedinih država prema kojima LPG, CNG, biogas i LNG, za razliku od vodika, postaju ekološki neprihvatljivi energenti u tranziciji društva prema niskougljičnoj ekonomiji.
I što tu da misle potrošači, sadašnji i budući? Kakve planove za ne baš jeftine investicije treba pripremati poduzeća, kako ona mala tako ona velika? Ima li smisla investicija u vodik ako je povrat uloženih sredstava, prema sadašnjim procjenama, dulji od 20 godina, za razliku od LPG-a i CNG-a s kojima su povrati sredstava od 5-10 godina, ovisno od kapaciteta i sadržaja?
Mogu li Hrvatska, Srbija, BiH, Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge države Jugoistočne Europe svojom infrastrukturom prirodnog plina uhvatiti korak s ostalim državama koje već uveliko koriste CNG i LPG za pogon motornih vozila? Što je s dekarbonizacijom riječnog, pomorskog i željezničkogputničkog i teretnog transporta? Kakve su kratkoročne, a kakve dugoročne procjene državnih institucija, akademske zajednice i lobista, a kakve menadžera i -potrošača? Ima li novih tržišnih niša za LPG, CNG i LNG, odnosno za vodik ujugoistočnoj Europi? Zašto je investicijski ciklus u LPG sektoru regiji praktično stao? Mogu li LPG, CNG, biogas i LNG uopće postati niskougljično neutralna goriva i na koji način?
Sve je to dio pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji u hotelu Malin na Krku, od 15. do 16.12. 2021. godine pod nazivom “KAKVA JE BUDUĆNOST LPG, CNG, LNG & H2 2031.?”,u organizaciji Europskog centra za izvrsnost potrošača (ECIP).